GAZI HUSREV- BEGOV VAKUF


Prva Gazi Husrev-begova vakufnama iz 1531. godine je pisana za džamiju, imare i hanikah. Druga vakufnama iz 1537. godine pisana je za Kuršumliju medresu. Od ostatka novčanih sredstava nakon izgradnje medrese nabavljene su tada najpoznatije knjige i osnovana biblioteka, a trećom vakufnamom iz 1537. godine je uvakufljena dodatna imovina za izdržavanje džamije.

Ove tri vakufname predstavljaju dokumente koji čine pravni osnov formiranja Gazi Husrev-begovog vakufa kao jedne do u detalje organizovane složene institucije.




Predstojeći događaji

Pregledajte sve predstojeće
događaje i mubarek noći
u 1438. h.g. / 2017 godini!


SVI DOGAĐAJI


O BEGOVOJ DŽAMIJI


Ova velika i lijepa džamija predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini.

Džamija je sa svih strana opkoljena uskim uličicama stare čaršije, sa desetinama i stotinama dućana, tako da ju je odatle nemoguće sagledati u njenoj punoj ljepoti i veličini.


Međutim, kada se uđe u njeno prostrano dvorište, sve se izmijeni. Pred očima se ukaže impozantna građevina, puna mira, skladne ljepote i veličine. Ovo je ne samo najveća džamija koja je uopće građena u našim krajevima već i remek-djelo arhitekture osmanlijskog vremena. Graditelj ove džamije je mimar (glavni arhitekta) Turskog carstva, Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza koji je bio zarobljen u Tursko-persijskom ratu, a kasnije, sve do svoje smrti (1538. godine) obavljao dužnost glavnog arhitekte u Carigradu.

Uz Mimara Hajrudina, starijeg, bio je jedan od vodećih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole, a ova je džamija jedno od najvrjednijih ostvarenja te škole izvan samog Carigrada.

Gazi Husrev-begova, ili u narodu poznata kao Begova džamija, po svojoj konstrukciji, obliku i dimenzijama, pedstavlja djelo od posebnog interesa za izučavanje osmanskog graditeljstva u našim krajevima.

OPŠIRNIJE


Posljednje vijesti