Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka. Morića han je posljednji sačuvani karavan-saraj na našim prostorima. Karavan-saraji su bili velike građevine sa unutrašnjom avlijom potpuno zatvorenog i utvrđenog tipa za smještaj kompletnih karavana (karavan-saraj = dvor za karavane). Nasuprot karavan-sarajima u kojima su putnici sami sebi obezbjeđivali hranu, hanovi su bili konačišta skromnijih dimenzija tipa običnih kuća bez unutrašnje avlije u kojima su putnici pored konačišta mogli da dobiju i hranu, pa je han u leksičkom smislu analogan današnjoj gostionici. Od druge polovine XVIII stoljeća u našim krajevima naziv karavan-saraj nestaje pa je naziv han od tada počeo da se upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konačišta.

Morića Han je u svoje vrijeme mogao da primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handžijina soba je bila iznad samog glavnog ulaza kako bi mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze. Prizemlje hana je služilo za smještaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajednički prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj kahvani su se često odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skupštine sarajevskih obrtnika te je kahvana Morića hana postala toliko značajna da je ušla i u sevdalinku.

Han je u narodu obično dobivao ime po handžiji ili po zakupcu tako da ovaj objekat putopisac Evlija Čelebija ističe još 1659. godine pod imenom Hadži Beširov han koji je tada bio handžija Gazi Husrev-begovog vakufa. Današnje ime je dobio u prvoj polovini XIX stoljeća po njegovim prvim zakupcima: Mustafa-agi Moriću (umro 1815. godine) i njegovom sinu Ibrahim-agi (umro 1827. godine). Osobitost arhitekture Morića hana istiće i Alija Bejtić u svome radu „Mali urbanizam Sarajeva“:

„Morića han se odlikuje vanrednom značajnom arhitekturom svoje vrste. Ta vrijednost ogleda se ne samo u čitavom rješenju nego i u onom zasebnom rješenju hodnika na katu, iznad kojih nema stropa, nego se zračni prostor i pogled diže sve do same krovne konstrukcije, koja je opet «atraktivitet» sama za sebe…“

„Morića Han, danas istaknuti arhitektonski spomenik i jedini sačuvani objekat te vrste u BiH više je puta u prošlosti gorio, ali je uvijek obnavljan u gotovo istoj arhitektonskoj koncepciji. Poslednji put jako je stradao u požaru decembra 1957. godine.“

Temeljita restauracija objekta izvršena je u periodu od 1971. do 1974. godine kada su u svim prostorijama u prizemlju objekta na zidovima kaligrafskim pismom u gipsu ispisani stihovi, rubaije, velikog perzijskog mislioca, matematičara i pjesnika Omera Hajama, XI-XII stoljeće. Nakon restauracije kompletan objekat je koristilo tadašnje ugostiteljsko preduzeće „Balkan“ da bi 1998. godine Odlukom Općine Stari Grad bio predat na korištenje GHb vakufu kao izvornom vlasniku.

Danas je Morića han poslovno trgovački centar Gazi Husrev-begovog vakufa. Uprava Vakufa je nastojala da iznajmi prostore ovoga objekta za takve poslovne djelatnosti koje se po svojoj funkciji uklapaju u istorijski ambijent i daju mu novu dinamiku.

Tako je u desnom dijelu avlije i pripadajućim magazama smještena robna kuća perzijskih ćilima „Isfahan“ u kojoj se, pored originalnih perzijskih ćilima mogu nabaviti i druge persijske rukotvorine. Sjeverni dio prizemlja i pripadajući prostor avlije koristi nacionalni restoran „Damla“ koji nudi kompletan meni bosanskih specijaliteta, organizuje svadbene svečanosti, a u vrijeme mjeseca ramazana se u ovom prostoru organizuju i zajednički iftari. Lijevi dio avlije i pripadajućih magaza  koristi bosanska kafana „Divan“ gdje se u atmosferi ovakvog ambijenta i zimi i ljeti mogu odvijati veoma ugodni razgovori i sastanci. Na lijevoj strani avlije je u jednoj od magaza smještena i kopirnica „Omnia biro“. Lijevo od samog ulaza u objekat je turistička agencija „Biss-tours“ poznata po dobro organizovanim i povoljnim ponudama raznih turističkih putovanja i autobuskog prevoza.

Sobe na spratu Morića hana su izdate raznim firmama za djelatnosti u oblasti računovodstva i finansijskog poslovanja kao i za advokatske kancelarije. Pored toga na spratu su smještena i razna udruženja od opštedruštvenog interesa koja svojim prisustvom i djelatnostima daju dodatnu duhovnost ovome prostoru. Tu su smješteni: Udruženje građana „Mladi muslimani“ koje pored kancelarija na tradicionalan način koristi i prostor pomenute kahvane, kao i udruženja: „Ilmije“, „Savez logoraša“, te humanitarna medicinska organizacija „BIMA“.