Murat-begovo turbe

Murat-beg

Pored ranije navedenih podataka, o ličnosti Murat-bega doznajemo nešto više i iz teksta o Gazi husrev-begovom vakufu datog u knjizi: „Osmali mimar ve eserleri“:

„Nakon uspjeha koji je izvojevao Murad Vojvoda, ćehaja Gazi Husrev-bega, protiv 10.000 vojnika koje je poslao Aršiduk Ferdinand, tvrđava Klis je oslobođena. Za kliškog sandžak-bega je postavljen Murad Vojvoda. Dodijeljeno mu je još zeâmetâ (vojničkih posjeda do 100.000 akči), a Gazi Husrev-begu još nekoliko hasova (vojničkih posjeda preko 100.000 akči)…“

„Vakif Gazi Husrev-beg je ovlastio Murad-bega da se brine o sprovođenju odredbi vakufname, a da se nakon njegove smrti time bave njegovi nasljednici. Murad–beg, za koga se zaključuje da je bio veoma blizak Gazi Husrev-begu, umro je 952. godine, poslije Gazi Husrev-bega, te je pokopan u skromno turbe pored Gazi Husrev-begovog.“

Ovdje takođe navodimo i odlomak iz knjige: „Avrupa’da Tϋrk izleri“:

„Tvrđavu Klis, koja se nalazi u blizini Splita u okviru sadašnjih granica Hrvatske, osvojili su Turci 1537. Tvrđava je imala ulogu zaštitnog zida za kršćane protiv Turaka koji su nadirali u Evropu preko tvrđave Otranto (južna Italija). Nakon što su osvojili Bosnu Turci su prodrijeli na obale Dalmacije. Odred akindžija (jurišne konjice koja je upadala u neprijateljske zemlje) smjestio se 1471. godine u Splitu. Uspostavili su prijateljske odnose sa stanovništvom. Nakon izvjesnog vremena izbio je spor. Turci su ušli u Klis i u luci Solin ubili kneza Petra Kružića (zapovjednika tvrđave).

Nakon što su osvojili Klis, Turci su uspostavili Kliško-Lički sandžak. Vlast nad ovom tvrđavom su izgubili 1648. godine. Tvrđava Klis izgubila je svoj značaj nakon što je sa historijske scene nestala Venecija. Od Turtaka je na tom prostoru ostala džamija Gazi Murat-bega Tardića koja je okružena kapijom i crkvom. U sastavu tvrđave nalaze se i tri česme koje su pod zaštitom države i koje su još uvijek u upotrebi.

Na natpisu na zidu tvrđave stoji: U noći 6. na 7. aprila 1596. godine Splićani, Kaštelijanci, Poličani, stanovnici Brača i Uskoci su pod vođstvom Ivana Alberitija, fra Brutivevića i Nikole Cintra oslobodili tvrđavu Klis od Turaka. Ubijen je general Jurja Janković koji je nekoliko dana opsjedao tvrđavu.

Ključevi tvrđave nalaze se kod vlasnika kafića koji je odmah ispod tvrđave. Ključevi tvrđave su dati komandantu turske jedinice u Splitu i mi smo je posjetili u svojstvu turskih diplomata.

Gazi Murat-begTardić koji je osvojio tvrđavu, bio je iz redova adžemi oglana, porijeklom Hrvat iz Šibenika.

Nakon što je porazio hrvatsku vojsku kod Solina, 1537. godine je opkolio i zauzeo tvrđavu Klis. Od tada je poznat kao kliški sandžak-beg Gazi Murat-beg. Sandžak-beg Slavonske Požege postao je 1543. godine. Umro je 1545. godine i ukopan je u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu.“

 

 

Murat-begovo turbe

Pored svoga turbeta Gazi Husrev-beg je podigao manje turbe heksagonalne osnove za Murat-bega Tardića. Murat-beg je bio oslobođeni ratni zarobljenik (u’teka:u). Nakon što je vaspitan kao adžemi oglan (potomak stranca) došao je u službu Gazi Husrev-bega koji ga je postavio za svoga vojvodu i ćehaju (zastupnika).

Na  osnovu  hronike  koja  opisuje  vojnu  u  Dalmaciji  iz  1536.  godine  može se doznati :

„Ovaj Murat-beg, koji se malo poslije odlikovao i u očajnoj bitci kod Gorjana, bijaše, kako Ištvanfy veli, rodom iz Šibenika te je u mladenačkoj dobi dopao turskog ropstva i došao kao rob na Husrev-begov dvor, koji ga je vremenom imenovao vojvodom. Mi smo gore ustanovili, da je ovaj izvod Murat-begovog porijekla posve opravdan, dapače nam je bilo moguće ustanoviti, da je Murat-beg u Šibeniku imao brata, svećenika Jurja Tardića, a taj brat bio je kako razabiremo iz jednog izvješća šibeničkog kneza od 30. maja 1526. kanonik tamošnjeg kaptola te je ostao u bratskom odnošaju sa svojim bratom Muratom, onda kapidžijom Husrev-begovim, jer je isto proljeće bio u Sarajevu u pohodima kod njega i namjeravao, kako iz istog izvješća saznajemo, da ga opet pohodi.“ (Kukuljević, Arhiv za jug.povj.VIII. 235.)

Murat-beg je u proljeće 1527. godine osvojio do tada neosvojivu tvrđavu Klis i kompletnu hrvatsku vojnu krajinu kada je od novoosvojene teritorije formiran Kliški sandžak, a pred kraj iste godine osvojio je i grad Jajce, jedini do tada neosvojeni dio Bosne.

„I tako je došla pod vlast Osmanlijskog carstva jedna od najvažnijih strategičkih točaka na obali Jadranskoga mora, tvrdi grad Klis, koji je postao sijelom novoustrojenog kliškog sandžakata, u kome bijaše po prijedlogu Husrev-begovu imenovan prvim sandžak-begom sam Murat-beg, koji se od onda prozva Gazi Murat, a car, da mu nagradi junaštvo, podijeli mu po Muvekkitu zijamet te se odonda prozvao begom.“ (Truhelka, Gazi Husrev-beg)

Nakon što je postao veoma poznat u ratovima protiv Venecije i Austrije, Murat-beg je umro 1546. godine kao sandžak-beg Slavonije. Tijelo mu je preneseno u Sarajevo i sahranjeno u ovom manjem turbetu.

Prema odredbama iz Gazi Husrev-begovih vakufnama Murat-beg je postavljen za prvog muteveliju Gazi Husrev-begovog vakufa. Prema istim odredbama između Murat-begovih potomaka (evla:du-l-u’teka:i) bira se mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa.

Nad ulazom u turbe smještena je kamena ploča veličine 30 x 85 cm  sa  natpisom u stihu na turskom jeziku.

Natpis je pisan u četiri elipsasta polja, oivičena linijama.

„Kad se Murad-beg preseli sa ovog svijeta, ko god ču reče:

 neka Bog blagoslovi dušu Muradovu.“

 

Godina kronograma izrečena je u ebdžedu sa riječima „Cani  Murade  rahmet“, čija brojna vrijednost slova iznosi 952, a to je hidžretska godina u kojoj je umro Murat-beg i koja odgovara 1545./46. godini Nove ere.